Linkovi
O Radarima
Frekvencijsko područje rada radara za mjerenje brzine kretanja vozila može se podijeliti na više dijelova. Svaki taj dio naziva se "band".
Razlikujemo slijedeće bandove: S, X, Ku, K i Ka band
Uvođenjem S banda 1947. godine započela je i kontrola brzine. Uvođenjem X banda, S band je izbačen iz uporabe i više se ne koristi. Takvu sudbinu očekuje i X band radar kojeg u HR možemo pronaći na svega nekoliko mjesta.
Radi lakšeg snalaženja X band smo podijelili na 3 podbanda i to X1, X2 i X3, K band na 2, K1 i K2, te Ka band na 4, Ka1, Ka2, Ka3 i Ka4.
Ka band u frekvencijskom području od 33.4 - 36.0 GHz poznat je i pod nazivom SuperWide Ka band.
Kod nabavke radardetektora potrebno je biti siguran da se na njemu može isključiti pretraživanje cijelog SuperWide Ka band-a i uključiti pretraživanje samo specifičnih Ka frekvencija!
Ta karakteristika je važna za naše područje, jer osigurava pravovremenu detekciju Multanova 6F radarskog sustava, koji radi na 34.3GHz!
X BAND (Radar u uporabi: KOMAR)
X band radar „Komar“, je prepoznatljiv po svom bijelom kvadratnom senzoru koji je najčešće postavljen na haubu policijskog vozila ili na poseban stalak. Ovo su radari stare generacije koji se danas rijetko koriste. Njihov je domet vrlo mali, tako da brzinu mjere na udaljenosti do max. 150-200 metara prije nailaska na radar. Jak su izvor zračenja, tako da ih bilo koji od radar detektora otkriva na udaljenostima daleko većima od onih na kojima oni mjere brzinu i to i u odlaznom i u dolaznom smjeru, ne rjetko na udaljenosti od 1000-1500 m. Zbog toga ne predstavljaju apsolutno nikakvu opasnost u kombinaciji s radar detektorima. Emitiraju signal konstantno.
Ku BAND (GATSO Ku-band Kamera)
Ku band GATSO kamera se postavlja pored ceste, mjeri brzinu i slika tablicu, te nakon toga ispisuju kaznu. Ekipa koja je izradila ove stvarčice je znala za radardetektore i složila zvjerčicu s malom izlaznom snagom. Bilo kako bilo kvalitetan radardetektor će ih detektirati na vrijeme.
K BAND (KUSTOM - FALCON, RADARSKI PIŠTOLJ; GATSO K, Photo)
K band radarski pištolj odlikuje način slanja signala u odnosu na X band radara. Rezlika je u tome što K band ne emitira konstantno nego "pulsno", nakon što operater odabere automobil kome želi izmjeriti brzinu. Ne predstavlja nikakvu opasnost, detekcija je moguca i do 800m (operativna zona radara je oko 300m) takodjer jeftinim radar detektorima ukoliko nije riječ o takozvanom Instant-ON pištolju.
Ukoliko se radi o Instant-ON tehnologiji, nemoguće je izbječi mjerenje ako ste prvi u koloni ili ne posjedujete aktivni radar jammer (zabranjen za uporabu u RH)!
Ka BAND (MULTANOVA 6F, GATSO Ka)
Ka band radari i "Superwide" band radari u HR i Europskim zemljama postoje samo u obliku tzv. Instant-On ili Photo radara koji se kod nas popularno nazivaju "Multanova".
Multanova je u stvari samo naziv švicarskog proizvođača radarske opreme. Konkretni aparati koji se koriste u Europi i Hrvatskoj obuhvaćaju opremu dva proizvođača: Multanova model 6F (klik na link, kako bi vidjeli način rada) i Traffipax.
Princip rada oba radara je približno isti i imaju mnoge mogucnosti koje uključuju i mogućnost prijenosa podataka na računalo, te obradu dobivenih rezultata. Sustav se sastoji od tronošca na kome je smještena konusna radarska antena, elektronike, akumulatora, koji napaja sustav i blica za noćno snimanje. Aparati rade na Ka bandu, točnije na frekvenciji od 34.3 GHz i emitiraju stalan radarski snop snage 0.5mW, pod kutem od 21 stupanj. Automobil ulazi u taj radarski snop i izlazi iz njega, a uređaj mjeri vrijeme ostanka u snopu i "zna" duljinu snopa. Po izlasku automobila iz snopa izračunava se brzina i ako je automobil u prekršaju, slika se pomoću fotoaparata koji noću koristi blic.
Nakon toga vozač dobija na licu mjesta kaznu ili vlasnik vozila na kućnu adresu obavijest o počinjenom prekršaju s kaznom.Udaljenost od aparata do ruba snopa iznosi maksimalno 130-150 m što znači da radar detektor Multanovu detektira na udaljenosti od 0 do max. 400 m od aparata. Problem je taj što je Multanovin radarski signal slab, tako da se radar detektor "bori" s time da odbaci signal kao lažni alarm, tj. vanjsku smetnju.
Apsolutno superiornim kod ovog radara pokazao se Beltronics Target Euro550, Bel 975R i Target Evo 966R.
Mnogi slabiji radar detektori prekasno detektiraju Multanovin signal ili ga odbacuju kao smetnju, tako da daju upozorenje prekasno!
U slučaju da aparat nije dobro kalibriran kalibracijskom vilicom (out-of-tune radar), također su moguće greške u detekciji, ali na to se ne može utjecati.Kod aparata Traffipax koji je sličnog izgleda ali kompaktnijih dimenzija, detekcija je olakšana i proteže se na udaljenosti vecoj od 200 do 800 m od mesta na kome se prekršitelj slika ili zaustavlja.
Zanimljivost kod oba aparata je ta da će odbaciti slikanje vozila ako više njih vozi paralelno u dvije trake bez obzira na brzinu i ako se po noći nije ponovo napunio blic fotoaparata, što traje do pola do jedne sekunde. Aparati se najcešce podešavaju tako da slikaju prekršitelje koji u zonama od 50 km/h voze iznad 60 km/h, tako da se daje zona tolerancije (od 0 do 100km/h je tolerancija 10km/h, a od 100km/h na više je 10%). Također je korisno napomenuti da Multanovu "zbunjuju" nagla ubrzavanja ili nagla kočenja unutar radarskog snopa, dakle 150 m od aparata, tako da je moguće odbacivanje slikanja u tom slučaju. Multanova može slikati i sa prednje i sa zadnje strane, ali je u Hrvatskoj najčešče korištena tehnika slikanje s prednje strane.
Svaki vozač zaustavljen na taj način tek naknadno može dobiti na uvid fotografiju koja to dokazuje. Naime, to je metoda kojom se policije sve više služe, iz razloga što fotografija ne govori ništa o vozaču pa kazna stiže vlasniku vozila.
Vlasnik vozila je po zakonu dužan dostaviti podatke o osobi koja je tada upravljala vozilom.Nisu rijetki primjeri u kojima vlasnik vozila kao vozača navede svoju rodbinu ili prijatelje koji nemaju vozacku dozvolu. Na fotografiji je moguće prepoznati vozača i suvozača, pa ako imate brkove ili bradu, nemojte kao vozača navesti svoju suprugu!
Multanova 6F u "akciji"
(klik na sliku, kako bi vidjeli način rada)
TRAVIMO, VASCAR
Travimo je sustav instaliran u operaterska (obično policijska civilna) vozila, a sastoji se od prednje i zadnje kamere te centralne jedinice sa printerom i sustavom koji snima na video traku praćenje vozila. Koristi se uglavnom na autoputevima i brzim cestama. (Hrvatksa, Nemačka, Italij,...)
U automobilu se nalaze najmanje dvije osobe od kojih je jedna u civilu, a druga u uniformi.
Uniformirana osoba sjedi na mjestu suvozača gdje prati display na kome se ispisuju sve potrebne informacije o praćenom vozilu. Video kamera iz automobila snima automobil iza kojeg se vozi, a radi pravilnog funckioniranja sustava neophodno je voziti bar 200 metara (?!) iza praćenog vozila, na konstantnoj udaljenosti (?!). Tijekom pračenja se meta fotografira četiri puta, a na svakoj od fotografija se nalaze informacije kao što su: brzina kretanja vozila, točno vrijeme i pređeni put od trenutka kada je počelo snimanje, odnosno nadgledanje.
Travimo sustav po svojoj tehnologiji se ne može nazvati radar već on za brzinu uzima brzinu vozila u kome se nalazi oslanjajući se na to da će vozač policijskog vozila voziti jednakom brzinom kao i vozilo koje se prati.(!?) Snimci se mogu podastrijeti kao dokaz o počinjenom prekršaju, bilo da je riječ o prekoračenju brzine ili o nekom drugom prekršaju (prolazak kroz crveno, nedozvoljeno polukružno okretanje,...). S obzirom da je Travimo sustav pasivan , tj. ne emitira signal, logično je da ih radar detektor ne otkriva. Jedini način za izbegavanje policijskih vozila sa ovim sustavom je gledanje u retrovizore i ispred sebe kako bi na vrijeme uočili "sumnjiva" vozila. Vozilo koje je primječeno da se kretalo prevelikom brzinom, prisilno se zaustavlja u zaustavnoj traci i u toj situaciji nema više pomoći. Slike su dokazni materijal, a za policiju u ovom trenutku jedini problem su zaista vrlo brza vozila (koja mogu voziti preko 240 km/h - naravno mi Vas ne savetujemo da vozite tom brzinom kako bi pobegli Travimu), ali i taj problem se može riješiti nabavkom jačih i bržih policijskih automobila…
Policijska vozila s Travimo uređajem (popularno zvani Presretači) možete sresti diljem Hrvatske, a nabavljeno je i 10 novih vozila (Ford Mondeo 2 komada, VW Passat 4 komada, Škoda Superb 2 komada, Honda Accord i Opel Vectra), te 2 motora (Honda CBR 1000RR)!
Treba ponovo naglasiti da je za brzine iznad 100 km/h tolerancija 10%, što znači da će se kod ograničenja od 130 km/h, brzina od 145 km/h smatrati dozvoljenom brzinom.
Travimo sustav može mjeriti brzinu i kada stoji metodom orijentira, medutim to se najčešće ne radi tako da se stacionarni Travimo može smatrati "bezopasnim" po pitanju mjerenja brzine (osim ako uz njega ne stoji radarski ili laserski uređaj). Stacionarni Travimo može registrirati ostale prekršaje, poput pretjecanja preko pune crte ili nedozvoljena skretanja.
